Održana prva Tematska otvorena vrata „Zašto suđenja dugo traju“ u Osnovnom sudu u Ivanjici

2101

Prva Tematska otvorena vrata, sa temom – Zašto suđenja dugo traju, održana su 24. jun 2019. godine u Osnovnom sudu u Ivanjici. Tematska otvorena vrata predstavljaju prva u nizu tribina koje se organizuju u sudu, na kojima građani mogu da postavljaju pitanja i diskutuju sa predstavnicima pravosuđa o problemima za koje su u svojoj lokalnoj sredini najviše zainteresovani.

Snežana Bjelogrlić, predsednica Osnovnog suda u Ivanjici, je u ime Osnovnog suda u Ivanjici prezentovala učesnicima infromacije i podatke koji pokazuju kako se Osnovni sud u Ivanjici nosi sa jednim od glavnih izazova srpskog pravosuđa, uz važnu napomenu da se iz ugla sudija skraćuje vreme trajanja suđenja, iako u ovom trenutku u sistemu pravosuđa u Srbiji nedostaje 500 sudija. U uvodnom delu gospođa Bjelogrlić se generalno osvrnula ne sve promene koje su se desile u Srbiji unazad 30-ak godina, počev od promene društvenog uređenja početkom 90-ih godina. Ona je istakla da su reforme iz 2010. godine, kada je bez posla ostalo 837 sudija i nešto više od 200 tužilaca, kao i teritorijalna reorganizacija sudova, dodatno doprineli da vreme trajanja sudskih postupaka bude sve duže i duže. Tokom 2014. godine Osnovni sud se ,,vraća,, u Ivanjicu i u tom trenutku četvoro sudija je sačekalo veliki broj starih predmeta, tako da se te godine u Osnovnom sudu u Ivanjici radilo na nešto više od 10.000 predmeta. (poređenja radi u Požarevcu je u tom trenutku zaposleno 28 sudija). Osnovni sud u Ivanjici je 2016. i 2017. godine dobio nagradu za efikasnost, jer je do tada okončan veliki broj nasleđenih starih predmeta i u 2017. godinu se ušlo sa nešto više od 700 predmeta starijih od 5 godina i 70-ak predmeta starijih od 10 godina.

Nadežda Vidić, sudija Apelacionog suda u Kragujevcu, je svoje  izlaganje započela opšte prihvaćenim stavom da se problemi dugog trajanja sudskih postupaka pripisuju sudijama i tužiocima, što jednostavno nije tačno, jer su uzroci za to mnogo širi i kompleksniji, i generišu ih problemi u funkcionisanju  društva generalno. U svom izlaganju je takođe naglasila da su promena društvenog uređenja, privatizacija, predratno, ratno stanje i ekonomske turbulencije u kontinuitetu, reforma pravosuđa koja je urađena bez konsultacija sa sudijama ostavile svoje posledice na funkcionisanje pravosuđa i pristup pravdi u Srbiji u nazad 30 godina.

Predsednica suda je na pitanja građana o razumnom roku, u zaključnoj  diskusiji, istakla da je srpsko pravosuđe po svim parametrima na osnovu kojih se utvrđuje efikasnost rada sudova efikasno, ali je nasledilo veliki broj predmeta. Optimalan rok za okončanje nekog postupka pred svim instancama u Srbiji je 2 godine. Nepripremljenost sudija je između ostalog i posledica preopterećenosti velikim brojem predmeta koji su im dodeljeni, a obuka sudija kao kontinurani planski process je takođe jedan od preduslova za efikasnije pravosuđe. Pravosuđe Srbije ima potrebu za većim brojem sudijskog kadra, što se posebno odnosi na grad Beograd. Iako se kao glavni razlog za mali broj sudija ističe nedostatak novca, novac koji država plaća zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku može da bude iskorišćen za plate većeg broja sudija i efikasnije pravosuđe.

Projekat „Otvorena vrata pravosuđa“ za cilj ima jačanje poverenja građana u rad pravosudnih institucija kroz poboljšanje komunikacije između građana i pravosuđa. Projekat realizuje koalicija koju čine 12 organizacija koje se bave ljudskim pravima i razvojem demokratije, kao i strukovna udruženja pravosuđa. otvorenavratapravosudja  USAID Serbia USAID Projekat vladavine prava