Zaštita privatnosti u Srbiji

2117

 Analiza primene Zakona o zaštiti podataka o ličnosti

Građani Srbije svakodnevno se suočavaju sa nezakonitom obradom ličnih podataka, do čega dolazi iz neznanja, nepažnje, a u nekim slučajevima i zloupotrebe. Sa ciljem unapređenja stanja u ovoj oblasti, Partneri Srbija i Mreža CHRIS sproveli su istraživanje o primeni Zakona o zaštiti podataka o ličnosti u praksi, čiji su rezultati predstavljeni u beogradskom Medija centru, 2. aprila 2013. godine.

Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta za promociju i unapređenje primene Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, koji su podržali Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji i USAID Program za reformu pravosuđa i odgovornu vlast (JRGA).

Istraživanjem je analiziran rad više od 50 subjekata u ovoj oblasti – ministarstava, sudova, jedinica lokalne samouprave, zdravstvenih ustanova, obrazovnih institucija, javnih preduzeća, političkih partija i privatnih subjekata – kako bi se utvrdilo da li postupaju u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti (ZZPL), da li poštuju odluke Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti (Poverenik), te da li na adekvatan način obrađuju lične podatke građana.

Rezultati ovog istraživanja ukazali su na nekoliko osnovnih problema u ovoj oblasti:

U Srbiji ima više od 300,000 rukovalaca – obveznika Zakona, a značajan broj njih još uvek nije upoznat sa sadržinom, niti sa značenjem određenih izraza iz Zakona, što dovodi do učestalog neadekvatnog postupanja sa ličnim podacima. Takođe, građani još uvek nisu u dovoljnoj meri upoznati sa značajem zaštite privatnosti i mogućim posledicama neovlašćene obrade podataka o ličnosti.

Izvršna vlast, i nakon više od četiri godine od početka primene ZZPL, nije usvojila odgovarajuće podzakonske akte u ovoj oblasti, pre svega u vezi načina arhiviranja i mera zaštite naročito osetljivih podataka (nacionalna pripadnost, veroispovest, zdravstveno stanje, seksualni život, itd), što dodatno otežava ostvarenje adekvatne zaštite prava građana.
Većina rukovalaca još uvek nije usaglasila svoju praksu sa Odlukom Ustavnog suda Republike Srbije 68/2012[1], od 18.07.2012. godine, kojom je utvrđeno da se pravni osnov za obradu podatka može utvrditi samo zakonom, a ne i podzakonskim aktima.
Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti i dalje funkcioniše sa nedovoljnim tehničkim i finansijskim kapacitetima za potpuno ispunjavanje svog mandata u oblasti zaštite podataka o ličnosti. Rad Poverenika dodatno otežava i još uvek nedovoljna podrška zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, kroz obezbeđivanje potrebnih uslova za rad, postupanje nadležnih organa u skladu sa odlukama i inicijativama Poverenika i unapređenje sudske prakse u oblasti zaštite podataka o ličnosti.
Novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, čije donošenje najavljuje Ministarstvo pravde i državne uprave, treba da ispravi i ukloni nedostatke postojećeg zakona (pre svega da reguliše i oblasti video nadzora, biometrijskih podataka, direktnog marketinga i bezbednosnih provera), ali i da sadrži i jasnije i razumljivije odredbe na osnovu kojih bi rukovaoci razumeli svoje obaveze i u skladu sa njima i postupali.

Na osnovu prepoznatih problema i izazova, Partneri Srbija i CHRIS Mreža nastaviće da sprovode aktivnosti u oblasti zaštite privatnosti u Srbiji, a ovim putem pozivamo i druge službe, organizacije, institucije, organizacije civilnog društva, pružaoce pravne pomoći, i druge, da unapređuju svoje kapacitete u ovoj oblasti, kako bi se građanima obezbedila adekvatna zaštita privatnosti kao jednog od osnovnih ljudskih prava.

Kompletan tekst Istraživanja, kao i dodatne informacije, vesti i analize iz oblasti zaštite ličnih podataka, možete pogledati na web sajtu Privatnost.

Zaštita privatnosti u Srbiji – Analiza primene Zakona o zaštiti podataka o ličnosti

Za više informacije kontaktirajte Uroša Mišljenovića, Partneri Srbija, na tel: 011 32 31 551, 32 31 552, ili na e-mail: uros.misljenovic@partners-serbia.org , kao i Milana Krsteva, Mreža odbora za ljudska prava u Srbiji CHRIS, na tel: 018 526 232, 526 234 ili na e-mail: milan.krstev@chris-network.org