Mediji i pravosuđe

2218

Deseto predavanje  u okviru  Obuke za praćenje reforme pravosuđa  održano je  27. aprila 2020. godine, a kao i prethodno, ovo predavanje je organizovano online preko Zoom platforme. Polaznici/ce obuke, sudski, tužilački i advokatski pripravnici i pomoćnici, studenti završnih godina pravnog fakulteta, novinari i aktivisti organizacija civilnog društva iz Niša, Vranja, Leskovca i Pirota  imali su priliku da čuju predavanje i razgovaraju sa Vidom Petrović Škero, predsednicom Centra za pravosudna istraživanja (CEPRIS) i Aleksandrom Stankovim, urednikom informativnog sadržaja Južnih vesti.

Iako je sloboda medija i izražavanja zagarantovana Ustavom i zakonima, kao i međunarodnim konvencijama, poštovanje tih sloboda nije na zavidnom nivou. Zakoni jesu u skladu sa evropskim standardima, ali ono što predstavlja problem jeste primena i poštovanje tih zakona u praksi. U izveštajima domaćih i međunarodnih organizacija kao i u istupima novinarskih udruženja ističe se da je primetan rast različitih načina pritisaka na novinare i medije. To nisu samo direktni napadi na novinare, na njihov fizički integritet, već su to latentni pritisci koji u velikom broju slučajeva utiču na sam rad novinara i dovode do autocenzure, a u širem kontekstu i do ugrožavanja medijskih sloboda. Novinarska udruženja, pojedini novinari kao i pojedine istaknute NVO ističu da je jedan od načina kako se vrše pritisci na medije i novinare, jesu pritisci kroz sudske postupke.  Naime, protiv medija i novinara mogu se voditi dve vrste postupka: parnični postupci za naknadu štete zbog povrede ugleda i časti u vezi sa objavljivanjem informacija u medijima; i krivični postupci koji se mogu voditi protiv novinara kao i protiv drugih građana zbog određenih krivičnih dela uglavnom iz grupe krivičnih dela protiv časti i ugleda, koja se gone po privatnoj tužbi (uvreda; iznošenje ličnih i porodičnih prilika).

Postoji i druga strana problema, a to je izveštavanje medija o radu pravosudnih organa. Svedoci smo da mediji, često ne poštuju pravo na privatnost i osnovna ljudska prava učesnika u postupku proklamovana Ustavom. U neposrednoj vezi sa tim je i pitanje načina izveštavanja medija o radnjama koje preduzimaju pravosudni organi, ali i organi krivičnog gonjenja uopšte. Konačno, bez ikakve sumnje ponajveća anomalija odnosa medija i pravosuđa su neutemeljeni i besramni napadi prorežimskih tabloida na pravosuđe, kroz iznošenje laži i neistina, gde se tabloidi ponašaju kao produžena ruka režima.

Da li mediji dovoljno profesionalno izveštavaju o radu pravosuđa; da li postoje organizovani ’’medijski’’ napadi na predstavnike pravosudnih organa; kakve je saradnja između ove grane vlasti i novinara; kako postupaju sudovi u postupcima u kojima se kao tužioci javljaju predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti i uopšte, političari uopšte; da li pred domaćim pravosuđem postoji različit tretman prorežimskih i nezavisnih medija; da li su novinari dovoljno zaštićeni i šta pravosuđe preduzima u tom cilju, ali i da li ima odgovornosti i zloupotrebe novinara i kako to sprečiti, bila su neka od pitanja o kojima je  bilo reči na predavanju.

 

Pravosuđe i mediji - izazovi vanrednog stanja | Infovranjske 06.05.2020.
Vida Petrović Škero: Vladavina prava više ne postoji u Srbiji | Medijska kutija 08.05.2020.
Petrović Škero: Vladavina prava u Srbiji više ne postoji | Danas 08.05.2020.

Glavni cilj obuke je unapređenje postojećih i izgradnja novih kapaciteta za praćenje i angažman u oblasti vladavine prava sa naročitim fokusom na reformu pravosuđa, i sastavni je deo projekta ,,Jačanje kapaciteta za vladavinu prava – jug Srbije,, koji realizuju Fondacija za otvoreno društvo, Srbija i Odbor za ljudska prava Niš. #PravosudnabaZAjug