Vrste sudova

2269

Organizacija sudova u Republici Srbiji po Zakonu o uređenju sudova

1. Vrste sudova u Republici Srbiji

Sudska vlast je jedinstvena na teritoriji Republike Srbije.

Sudska vlast u Republici Srbiji pripada sudovima opšte i posebne nadležnosti.

Sudovi opšte nadležnosti su osnovni sudovi, viši sudovi, apelacioni sudovi i Vrhovni kasacioni sud.

Sudovi posebne nadležnosti su privredni sudovi, privredni apelacioni sud, prekršajni sudovi, Viši prekršajni sud i Upravni sud.


2. Osnovni, viši, privredni, apelacioni i prekršajni sudovi

Osnovni sud se osniva za teritoriju grada, odnosno jednu ili više opština, a viši sud za područje jednog ili više osnovnih sudova.

Privredni sud se osniva za teritoriju jednog ili više gradova, odnosno više opština.

Apelacioni sud se osniva za područje više viših sudova.

Prekršajni sud se osniva za teritoriju grada, odnosno jednu ili više opština.

Osnivanje, sedišta i područja osnovnih, viših, privrednih, apelacionih i prekršajnih sudova uređuju se posebnim zakonom.

Odeljenja prekršajnih sudova i sudske jedinice osnovnih i privrednih sudova određuju se posebnim zakonom.


3. Vrhovni kasacioni sud

Vrhovni kasacioni sud je najviši sud u Republici Srbiji.

Sedište Vrhovnog kasacionog suda je u Beogradu.


4. Ostali sudovi republičkog ranga

Privredni apelacioni sud, Viši prekršajni sud i Upravni sud osnovani za teritoriju Republike Srbije, sa sedištima u Beogradu.

Viši prekršajni sud i Upravni sud mogu imati odeljenja van sedišta, u skladu sa zakonom, u kojem trajno sude i preduzimaju ostale sudske radnje.


5. Neposredno viši sud

Vrhovni kasacioni sud je neposredno viši sud za Privredni apelacioni sud, Viši prekršajni sud, Upravni sud i apelacioni sud.

Apelacioni sud je neposredno viši sud za viši sud i osnovni sud, Privredni apelacioni sud je neposredno viši sud za privredni sud, a Viši prekršajni sud je neposredno viši sud za prekršajni sud.

Viši sud je neposredno viši sud za osnovni sud kada je to određeno ovim zakonom, kao i za pitanja unutrašnjeg uređenja sudova i primene Zakona o sudijama.


NADLEŽNOST SUDOVA

6. Nadležnost osnovnog suda

Osnovni sud u prvom stepenu sudi za krivična dela za koja je kao glavna kazna predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do deset i deset godina, ako za pojedina od njih nije nadležan drugi sud i odlučuje o molbi za prestanak mere bezbednosti ili pravne posledice osude za krivična dela iz svoje nadležnosti.

Osnovni sud u prvom stepenu sudi u građanskopravnim sporovima (parnicama)  ako za pojedine od njih nije nadležan drugi sud i vodi izvršne i vanparnične postupke za koje nije nadležan neki drugi sud.

Osnovni sud u prvom stepenu sudi u stambenim sporovima; sporovima povodom zasnivanja, postojanja i prestanka radnog odnosa; o pravima, obavezama i odgovornostima iz radnog odnosa; o naknadi štete koju zaposleni pretrpi na radu ili u vezi sa radom; sporovima povodom zadovoljavanja stambenih potreba na osnovu rada.

Osnovni sud pruža građanima pravnu pomoć, međunarodnu pravnu pomoć ako nije nadležan drugi sud i vrši druge poslove određene zakonom.

Zakonom se može predvideti da u određenim vrstama pravnih stvari postupaju samo neki osnovni sudovi sa područja istog višeg suda.


7. Nadležnost višeg suda

Viši sud u prvom stepenu:

1.  sudi za krivična dela za koja je kao glavna kazna predviđena kazna zatvora preko deset godina;

2. sudi za krivična dela protiv Vojske Srbije; odavanje državne tajne; pozivanje na nasilnu promenu ustavnog uređenja; izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti; povreda teritorijalnog suvereniteta; udruživanje radi protivustavne delatnosti; organizovanje i podsticanje na izvršenje genocida i ratnih zločina; povrede ugleda Republike Srbije; povrede ugleda strane države ili međunarodne organizacije; pranje novca; odavanje službene tajne; kršenje zakona od strane sudije, javnog tužioca i njegovog zamenika; ugrožavanje bezbednosti vazdušnog saobraćaja; ubistvo na mah; silovanje; obljubu nad nemoćnim licem; obljubu zloupotrebom položaja; otmicu; trgovinu maloletnim licima radi usvojenja; nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi; primanje mita;

3. sudi u krivičnom postupku prema maloletnicima;

4. odlučuje o molbi za prestanak mere bezbednosti ili pravne posledice osude za krivična dela iz svoje nadležnosti;

5. odlučuje o zahtevima za rehabilitaciju;

6. odlučuje o zabrani rasturanja štampe i širenja informacija sredstvima javnog informisanja.

7. sudi u građanskopravnim sporovima kad vrednost predmeta spora omogućuje izjavljivanje revizije; u sporovima o osporavanju ili utvrđivanju očinstva i materinstva; o autorskim i srodnim pravima, zaštiti i upotrebi pronalazaka, modela, uzoraka, žigova i oznaka geografskog porekla ako nije nadležan drugi sud; u sporovima o objavljivanju ispravke informacije i odgovora na informaciju, zbog povrede zabrane govora mržnje, zaštite prava na privatni život, odnosno prava na lični zapis, propuštanja objavljivanja informacije i naknadi štete u vezi sa objavljivanjem informacije;

8. sudi u sporovima povodom štrajka; povodom kolektivnih ugovora ako spor nije rešen pred arbitražom; povodom obaveznog socijalnog osiguranja ako nije nadležan drugi sud; povodom matične evidencije; povodom izbora i razrešenja organa pravnih lica ako nije nadležan drugi sud;

Viši sud u drugom stepenu odlučuje o žalbama na odluke osnovnih sudova:

1. o određivanju mera obezbeđenja prisustva okrivljenog;

2. na rešenja u građanskopravnim sporovima; na presude u sporovima male vrednosti; u izvršnim i vanparničnim postupcima.

Viši sud vodi postupak za izručenje okrivljenih i osuđenih lica, pruža međunarodnu pravnu pomoć u postupcima za krivična dela iz svoje nadležnosti, izvršava krivičnu presudu inostranog suda, odlučuje o priznanju i izvršenju stranih sudskih i arbitražnih odluka ako nije nadležan drugi sud, odlučuje o sukobu nadležnosti osnovnih sudova sa svog područja i vrši druge poslove određene zakonom.

Postupak pred osnovnim i višim sudovima je usmen i neposredan i stranke učestvuju u njemu na način koji je uobičajen, dok postupke pred apelacionim i privrednim sudovima odlikuje isključivo pismeni način obraćanja, odnosno apsolutno odsustvo stranaka.


8. Nadležnost apelacionog suda

Apelacioni sud odlučuje o žalbama:

1. na odluke viših sudova;
2. na odluke osnovnih sudova u krivičnom postupku, ako za odlučivanje o žalbi nije nadležan viši sud;
3. na presude osnovnih sudova u građanskopravnim sporovima, ako za odlučivanje o žalbi nije nadležan viši sud.

Apelacioni sud odlučuje o sukobu nadležnosti nižih sudova sa svog područja ako za odlučivanje nije nadležan viši sud, o prenošenju nadležnosti osnovnih i viših sudova kad su oni sprečeni ili ne mogu da postupaju u nekoj pravnoj stvari i vrši druge poslove određene zakonom.


9. Nadležnost privrednog suda

Privredni sud u prvom stepenu sudi:

1. u sporovima između domaćih i stranih privrednih društava, preduzeća, zadruga i preduzetnika i njihovih asocijacija (privredni subjekata), u sporovima koji nastaju između privrednih subjekata i drugih pravnih lica u obavljanju delatnosti privrednih subjekata i kada je u navedenim sporovima jedna od stranaka fizičko lice koje je sa strankom u odnosu materijalnog suparničarstva;

2. u sporovima o autorskim i srodnim pravima i zaštiti i upotrebi pronalazaka, modela, uzoraka, žigova i oznaka geografskog porekla koji nastaju između subjekata iz tačke 1. ovog stava; u sporovima povodom izvršenja i obezbeđenja iz nadležnosti privrednih sudova, a u sporovima povodom odluka izabranih sudova samo kad su donete u sporovima iz tačke 1. ovog stava;

3. u sporovima koji proizlaze iz primene Zakona o privrednim društvima ili primene drugih propisa o organizaciji i statusu privrednih subjekata, kao i u sporovima o primeni propisa o privatizaciji;

4. u sporovima o stranim ulaganjima; o brodovima i vazduhoplovima, plovidbi na moru i unutrašnjim vodama i sporovima u kojima se primenjuju plovidbeno i vazduhoplovno pravo, izuzev sporova o prevozu putnika; o zaštiti firme; povodom upisa u sudski registar; povodom stečaja i likvidacije.

Privredni sud u prvom stepenu vodi postupak za upis u sudski registar pravnih lica i drugih subjekata ako za to nije nadležan drugi organ; vodi postupak stečaja i reorganizacije; određuje i sprovodi izvršenje na osnovu verodostojnih isprava kada se odnose na lica iz tačke 1. stava 1. ovog člana, određuje i sprovodi izvršenje i obezbeđenje odluka privrednih sudova, a odluka izabranih sudova samo kad su donete u sporovima iz tačke 1. stava 1. ovog člana; odlučuje o priznanju i izvršenju stranih sudskih i arbitražnih odluka donetih u sporovima iz tačke 1. stava 1. ovog člana; određuje i sprovodi izvršenje i obezbeđenje na brodovima i vazduhoplovima; vodi vanparnične postupke koji proizlaze iz primene Zakona o privrednim društvima.

Privredni sud u prvom stepenu odlučuje o privrednim prestupima i s tim u vezi o prestanku zaštitne mere ili pravne posledice osude.

Privredni sud vrši i druge poslove određene zakonom.


10. Nadležnost Privrednog apelacionog suda

Privredni apelacioni sud odlučuje o žalbama na odluke privrednih sudova i drugih organa, u skladu sa zakonom.

Privredni apelacioni sud odlučuje o sukobu nadležnosti i o prenošenju nadležnosti privrednih sudova, utvrđuje pravne stavove radi jedinstvene primene zakona iz nadležnosti privrednih sudova i vrši druge poslove određene zakonom.


11. Nadležnost prekršajnog suda

Prekršajni sud u prvom stepenu sudi u prekršajnim postupcima ako nije nadležan organ uprave, odlučuje o žalbama na odluke koje u prekršajnom postupku donose organi uprave i vrši druge poslove određene zakonom.


12. Nadležnost Višeg prekršajnog suda

Viši prekršajni sud odlučuje o žalbama na odluke prekršajnih sudova, o sukobu i prenošenju mesne nadležnosti prekršajnih sudova i vrši druge poslove određene zakonom.


13. Nadležnost Upravnog suda

Upravni sud sudi u upravnim sporovima.

Upravni sud vrši i druge poslove određene zakonom.


14. Nadležnost Vrhovnog kasacionog suda

Nadležnost u suđenju

Vrhovni kasacioni sud odlučuje o vanrednim pravnim sredstvima izjavljenim na odluke sudova Republike Srbije i u drugim stvarima određenim zakonom.

Vrhovni kasacioni sud odlučuje o sukobu nadležnosti između sudova, ako za odlučivanje nije nadležan drugi sud, kao i o prenošenju nadležnosti sudova radi lakšeg vođenja postupka ili drugih važnih razloga.

Nadležnost izvan suđenja

Vrhovni kasacioni sud utvrđuje načelne pravne stavove radi jedinstvene sudske primene prava; razmatra primenu zakona i drugih propisa i rad sudova; imenuje sudije Ustavnog suda, daje mišljenje o kandidatu za predsednika Vrhovnog kasacionog suda i vrši druge nadležnosti određene zakonom.

Sastav veća

Ako zakonom nije drukčije određeno, Vrhovni kasacioni sud o pravnim sredstvima odlučuje u veću od troje sudija.

Objavljivanje odluka Vrhovnog kasacionog suda

Odluke Vrhovnog kasacionog suda bitne za praksu sudova i svi načelni pravni stavovi objavljuju se u posebnoj zbirci.

Sve odluke Vrhovnog kasacionog suda iz člana 30. stav 1. ovog zakona objavljuju se na veb-stranici Vrhovnog kasacionog suda.


15. Ustavni sud

Ustavni sud se nalazi u pravosudnom sistemu Republike Srbije. Ustavni sud je samostalni i nezavisni državni organ koji štiti ustavnost i zakonitost i ljudska i manjinska prava i slobode.

Nadležnost Ustavnog suda Republike Srbije

Prema Ustavu Republike Srbije Ustavni sud odlučuje o:
1. saglasnosti zakona i drugih opštih akata sa Ustavom, opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava i potvrđenim međunarodnim ugovorima;
2. saglasnosti potvrđenih međunarodnih ugovora sa Ustavom;
3. saglasnosti drugih opštih akata sa zakonom;
4. saglasnosti statuta i opštih akata autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave sa Ustavom i zakonom;
5. saglasnosti opštih akata organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, političkih stranaka, sindikata, udruženja građana i kolektivnih ugovora sa Ustavom i zakonom;
6. sukobu nadležnosti između:
– sudova i drugih državnih organa;
– republičkih organa i pokrajinskih organa ili organa jedinica lokalne samouprave;
– pokrajinskih organa i organa jedinica lokalne samouprave;
– organa različitih autonomnih pokrajina ili različitih jedinica lokalne samouprave;
7. izbornim sporovima za koje zakonom nije određena nadležnost sudova;
8. zabrani rada političke stranke, sindikalne organizacije ili udruženja građana i zabrani verske zajednice, pod uslovima utvrđenim Ustavom;
9. postojanju povrede Ustava od strane predsednika Republike;
10. žalbi na odluku donetu u vezi sa potvrđivanjem mandata narodnih poslanika.
11. žalbi na odluku Visokog saveta sudstva o prestanku sudijske funkcije i žalbi protiv odluke Visokog saveta sudstva, u slučajevima propisanim zakonom;
12. žalbi protiv odluke o prestanku funkcije javnog tužioca i zamenika javnog tužioca;
13. ustavnoj žalbi; 
14. odlaganju stupanja na snagu osporene odluke organa autonomne pokrajine;
15. žalbi organa određenog statutom autonomne pokrajine;
16. žalbi organa određenog statutom opštine;
17. vrši i druge poslove određene Ustavom i zakonom.


16. Ustavna žalba

Ustavna Žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlaščenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu.

Ustavna žalba se može izjaviti i zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku pred redovnim sudovima. U navedenom slučaju podnosilac žalbe nije u obavezi da dokazuje da su iscrpljena sva pravna sredstva.

Ustavna žalba se može izjaviti u roku od 30 dana od dana dostavljanja pojedinačnog akta, odnosno od dana preduzimanja radnje kojom se povređuje ili uskraćuje ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom.

Licu koje iz opravdanih razloga propusti rok za podnošenje ustavne žalbe, Ustavni sud će dozvoliti povraćaj u pređašnje stanje ako to lice u roku od 15 dana od dana prestanka razloga koji je izazvao propuštanje, podnese predlog za povraćaj u pređašnje stanje i ako istovremeno sa ovim predlogom podnese i ustavnu žalbu.

Posle isteka tri meseca od dana propuštanja ne može se tražiti povraćaj u pređašnje stanje.

VAŽNO:Ustavni sud ne utvrđuje povrede zakona do kojih može doći u postupcima pred nadležnim organima u kojima se odlučivalo o Vašim pravima i obavezama, ili o sumnji da ste počinili krivično delo. Za otklanjanje takvih povreda zakona predviđeni su redovni i vanredni pravni lekovi i postupci pred redovnim sudovima, koji po pravilu predhode ustavnoj žalbi.


17. Predstavka (žalba) Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu

Pored zaštite prava pred organima Republike Srbije, drugi vid zaštite ljudskih prava obezbeđuju pored opštih I regionalni sistemi ljudskih prava , od kojih je svakako za nas najvažniji Evropski sud za ljudska prava. Jurisdikcija ovog suda u odnosu na zaštitu ljudskih prava priznaju Evropske države koje su ratifikovale Evropsku međunarodnu konvenciju za zaštitu ljudskih prava I sloboda, koja između ostalog propisuje I uslove pod kojima se ovlašćeni subjekti mogu obratiti ovom sudu zahtevom za pokretanje postupka za zaštitu ljudskih prava.

Lica ovlašćena za pokretanje postupka pred Sudom su, određena čl. 34 Konvencije, odnosno to su pojedinci, nevladine organizacije I grupe pojedinaca. Sudska praksa je proširila ovaj krug I na pravna lica.

Pojedinac koji se najčešće javlja kao podnosilac predstavke uvek podnosi predstavku protiv države za koju tvrdi da mu je povredila ljudska prava.

Čl. 47 Sudskog poslovnika određuje se da pojedinačna predstavka mora biti podneta na formularu sačinjenom od strane sekretarijata Suda, osim ako predsednik Suda ili predsednik sudskog odeljenja ne odluče drugačije.

Za bliža uputstva o formularu predstavke (I postupku) za  podnošenje predstavke Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, pogledajte web stranicu Kancelarije Evropskog suda u Beogradu:

Evropski sud za ljudska prava


Da bi Vaš predmet bio uzet u postupak u Sudu podnosilac predstavke mora da dokaže da je iscrpeo sve unutrašnje pravne lekove, što svakako znači da je dužan da iscrpi sva redovna pravna sredstva u nacionalnom zakonodavstvu, ali redovna pravna sredstva koja su istovremeno i efikasna.

Predstavka mora biti podneta Sudu u roku od 6 meseci od dana kad je doneta pravnosnažna odluka.