Visoki savet sudstva i Državno veće tužilaca – garanti nezavisnosti i samostalnosti pravosuđa

2343

Sedmo predavanje  u okviru  Obuke za praćenje reforme pravosuđa  održano je  05. marta 2020. godine, u prostorijama Odbora za ljudska prava Niš. Polaznici/ce obuke, sudski, tužilački i advokatski pripravnici i pomoćnici, studenti završnih godina pravnog fakulteta, novinari i aktivisti organizacija civilnog društva iz Niša, Vranja, Leskovca i Pirota  imali su priliku da čuju predavanje i razgovaraju sa Sandrom Kulezić i Dr Goranom Ilićem, članovima predsedništva Udruženja javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca Srbije.

Ustav Srbije proklamuje podelu vlasti – na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Sudsku vlast odvaja od druge dve grane vlasti i garantuje joj nezavisnost. Ova nezavisnost obuhvata odsustvo uticaja izvršne i zakonodavne vlasti (spoljašnja nezavisnost), kao i odsustvo uticaja na svakog sudiju unutar sudskog sistema (recimo nezavisnost od uticaja predsednika suda). Nezavisnost sudstva i sudija ne podrazumeva samovolju i neodgovornost. Sudske odluke su podložne preispitivanju unutar sudskog sistema, ali po unapred poznatim pravilima – viši sudovi preispituju zakonitost odluka nižih sudova. Ovaj proces se takođe mora odvijati bez uplitanja zakonodavne i izvršne vlasti. Nezavisno pravosuđe je preduslov vladavine prava. Ono onemogućava koncentraciju i samovolju vlasti i njihovo proizvoljno zadiranje u prava građana. Tužilaštvo ima sličan, ali nešto nepovoljniji ustavni položaj. Ono nosi epitet samostalnog organa, ali ne i nezavisnog. Ova jasna razlika u formalnom položaju sudstva i tužilaštva se možda najbolje ilustruje činjenicom da Vlada predlaže, a Narodna skupština bira sve javne tužioce na ograničeni šestogodišnji mandat. Time je vezanost tužilaštva za druge dve grane vlasti izraženija nego što je to u slučaju sudstva.

Samostalnost, kao niži stepen nezavisnosti se dobro ogleda i u strogom hijerarhijskom režimu tužilaštva kojim rukovodi Republički javni tužilac, nadređen svim drugim javnim tužiocima, dok on sam za svoj rad odgovara političkom telu – Narodnoj skupštini. Za obezbeđivanje i garantovanje nezavisnosti i samostalnosti sudova i sudija, odnosno javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca, Ustav zadužuje dva najviša pravosudna organa – Visoki savet sudstva (VSS) i Državno veće tužilaca (DVT).

Uloga dva pravosudna organa, problemi u njihovom radu,  opstrukciji njihovog rada, načini da se ove opstrukcije izbegnu i da se njihov položaj ojača, bila su neka od pitanja o kojima je  bilo reči na predavanju.

Tužioci: Vlast ne želi da digne ruke od tužilaštva | 15 minuta | Južne vesti

Glavni cilj obuke je unapređenje postojećih i izgradnja novih kapaciteta za praćenje i angažman u oblasti vladavine prava sa naročitim fokusom na reformu pravosuđa, i sastavni je deo projekta ,,Jačanje kapaciteta za vladavinu prava – jug Srbije,, koji realizuju Fondacija za otvoreno društvo, Srbija i Odbor za ljudska prava Niš. #PravosudnabaZAjug